Ova župna crkva pripada Banjalučkoj biskupiji i redovno je domaćin liturgijskih slavlja, pastoralnih aktivnosti i proslave svog zaštitnika.
Župa u Banja Luka spominje se već početkom 16. vijeka. Prema navodima fra Alojzija Mišića, postoji od 1503. godine, dok se prisustvo redovnika u gradu bilježi već 1495., najvjerovatnije franjevaca.
Župa je kroz istoriju više puta mijenjala sjedište. Na današnju lokaciju, nekada poznatu kao Latinska Mahala, prenesena je 1859. godine, kada su sagrađeni župna kuća i skromna kapelica. Današnja Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije izgrađena je 1891. godine. Teško je oštećena u zemljotresu 1969., nakon čega je temeljito obnovljena, a nova oštećenja pretrpjela je i 1992. godine, ali je tokom cijelog rata ostala u funkciji.
Uz crkvu se nalazi župna kuća, sagrađena tridesetih godina 20. vijeka, s namjerom da se njenim iznajmljivanjem osigura finansijska samostalnost župe. Nakon Drugog svjetskog rata veći dio kuće je nacionalizovan i nikada nije vraćen Crkvi. U junu 1995. godine kuća je teško oštećena eksplozijom, nakon čega su u nju useljene izbjeglice, a župi je ostala na raspolaganju samo jedna prostorija. Tek nakon više godina obnovljeni su ured i stan za svećenika.
U crkvenom dvorištu nalazi se spomenik posvećen Ivan Merz, jer je upravo u ovoj crkvi upisan u maticu krštenih.
Na području župe nalazi se i Katedrala sv. Bonaventure, u narodu poznata kao “biskupova crkva”, koja nikada nije bila župna. Prvobitna katedrala sagrađena je krajem 19. vijeka, ali je nakon teških oštećenja u zemljotresu 1969. srušena. Današnja savremena katedrala izgrađena je 1972–1973., a svečano posvećena 1. decembra 2001. godine, uz 120. godišnjicu osnivanja Banjolučke biskupije. Uz nju je 1990. podignut zvonik s pet zvona i satom.
Župom upravlja dijecezanski svećenik, a župi pripadaju naselja Banja Luka, Ducipolje i Rekavice. Odvajanjem istočnog dijela grada 1972. godine osnovana je posebna župa Presnače. Banjolučka župa dala je Crkvi dva biskupa: fra Matu Benlića i Severina Perneka.
Prenos župe u Latinsku mahalu, kada su izgrađene župna kuća i kapelica, označio je početak organizovanog djelovanja župe na ovom prostoru.
Na današnjem mjestu podignuta je prva župna crkva i zvonik, čime je zajednica dobila stalni bogoslužni prostor.
Izgrađena je sadašnja crkva Pohoda Blažene Djevice Marije, koja postaje središte vjerskog života župe.
Panoramski prikazi Banje Luke svjedoče o prisustvu župne crkve kao važnog dijela gradske slike.
Crkva je oštećena u zemljotresu koji je pogodio Banju Luku, nakon čega je temeljno obnovljena.
Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije i danas stoji kao simbol kontinuiteta i duhovnog života zajednice.
Pohođenje Blažene Djevice Marije je katolički praznik koji se obilježava 31. maja i podsjeća na susret Djevice Marije i njene rođake Jelisavete, opisan u Jevanđelju po Luki. Nakon Navještenja, Marija odlazi iz Nazareta u Ain Karim, nadomak Jerusalima, kako bi posjetila Jelisavetu koja je, iako u poznim godinama, nosila Ivana Krstitelja. Ovaj događaj predstavlja prvi susret Isusa i Ivana, još u majčinoj utrobi, te simbol radosti, poniznosti i Božje milosti. Kada je Jelisaveta čula Marijin pozdrav, zaigralo je dijete u njenoj utrobi, a ona, ispunjena Duhom Svetim, izgovara riječi: „Blagoslovena ti među ženama i blagosloven plod utrobe tvoje“, koje su postale dio molitve Zdravo Marijo. Marija tada izgovara hvalospjev „Veliča“, slaveći Boga zbog dara majčinstva i spasenja koje dolazi kroz Hrista. Praznik Pohođenja naglašava vjeru, služenje i ljubav prema bližnjem, a u liturgijskoj tradiciji slavi se još od srednjeg vijeka, kao važan datum u crkvenom kalendaru.
Kontaktirajte nas putem linkova ispod ili nas posjetite na adresi.
Koristi interaktivnu mapu i istraži prirodne lokalitete i istorijske i religijske znamenitosti u okolini.
.webp)
