Halil - pašino turbe
Halil-pašino turbe i mezarje u Banjoj Luci proglašeni su nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine
Halil-pašino turbe i mezarje u Banjoj Luci proglašeni su nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine
Halil-pašino turbe i mezarje u Banjoj Luci proglašeni su nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH, broj 33/04). Smešteno je između nekadašnjeg Donjeg i Gornjeg Šehera i predstavlja jedno od najznačajnijih islamskih graditeljskih nasleđa u ovom kraju. Turbe je podignuto na osmokutnoj osnovi i zatvorenog je tipa, sa kupolom koja simbolizuje monumentalnost osmanske arhitekture.
Halil-paša bio je carski zet, oženivši Fatimu, kćerku sultana Murata III. Pre dolaska u Bosnu obnašao je dužnost admirala osmanske mornarice. Na mesto bosanskog beglerbega postavljen je 1588. godine, nakon premeštaja Ferhad-paše Sokolovića u Budim. Prema predaji, rođen je u Lijevče Polju, dok ga legenda vezuje za Banjaluku. U kadiluku Gradiška podigao je džamiju. Prema istraživanjima Nedima Zahirovića, u turbetu je zapravo ukopan Halil-paša Memibegović, koji nikada nije bio bosanski namesnik. Istinski bosanski namesnik Halil-paša ukopan je u haremu Atik džamije u Istanbulu 1603. godine.
Turbe je prvi put restaurirano 1959. godine. Minirano je 15. decembra 1993. godine, pri čemu su uništeni i okolni mezari. Mezar Halil-paše ostao je sačuvan, dok je mezar njegovog bajraktara uništen. Obnova je završena 2014. godine, vraćajući turbetu njegov monumentalni izgled.
Prema narodnom verovanju, turbe je sagrađeno zbog Halil-pašine dobrote i pravednosti. Njegova ličnost ostala je duboko urezana u kolektivno pamćenje, pa se turbe smatra simbolom zahvalnosti naroda.
U tlocrtnoj šemi turbe ima oblik osmokutnika. U tri nasuprotna zida izgrađena su tri prozora, a na četvrtom ulaz sa majstorski izvedenim lukom. Kupola je presvedena kamenom, izvana prekrivena niskim čunjastim krovom. Današnji izgled čine zidovi od kamena sedre, kupola prekrivena limom, alem sa dve jabuke, polumesecem i zvezdom.
Unutrašnjost turbeta čine dva tabuta: veći, Halil-pašin, i manji, bajraktarov. Turbe nije imalo tariha (natpisa) na nišanima, što ga čini specifičnim u odnosu na druge spomenike tog vremena.
Halil - paša umire u Banjoj Luci, sahranjuje se i podiže mu se turbe.

Turbe je srušeno 15. decembra, ali sarkofag nije bio oštećen i nije ga bilo neophodno restaurirati.

Počinje obnova Halil - pašinog turbeta

Završena obnova Halil - pašinog turbeta



Halil-paša Lijevčanin bio je osmanski admiral i bosanski beglerbeg, rođen u Lijevče polju kod Banje Luke, zbog čega je dobio nadimak Lijevčanin. Kao zet sultana Murata III, oženjen njegovom kćerkom Fatimom, imao je snažnu vezu s osmanskim dvorom. Prije dolaska u Bosnu obavljao je dužnost admirala osmanske mornarice, a 1588. godine postavljen je za bosanskog namjesnika nakon premještaja Ferhad-paše Sokolovića u Budim. U kadiluku Gradiška podigao je džamiju i ostavio trag u graditeljstvu. Prema predaji, narod mu je u Banjoj Luci podigao turbe zbog njegove dobrote i pravednosti, koje je postalo simbol zahvalnosti. Iako istraživanja ukazuju da je u turbetu zapravo ukopan Halil-paša Memibegović, a ne sam namjesnik, spomenik je ostao važan dio kulturnog naslijeđa. Turbe je minirano 1993. godine, ali obnovljeno 2014. i danas predstavlja nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, svjedočanstvo osmanske arhitekture i kolektivnog pamćenja naroda.
Kontaktirajte nas putem linkova ispod ili nas posjetite na adresi.

Koristi interaktivnu mapu i istraži prirodne lokalitete i istorijske i religijske znamenitosti u okolini.
