Hadži Zulfikarova džamija, poznatija kao Tulekova džamija, nalazi se u banjalučkom naselju Lijeva Novoselija, na lijevoj obali rijeke Vrbas.
%20(2).webp)
Hadži Zulfikarova džamija, poznatija kao Tulekova džamija, nalazi se u banjalučkom naselju Lijeva Novoselija, na lijevoj obali rijeke Vrbas. Predstavlja jedan od značajnijih spomenika islamske kulturne baštine u Banjoj Luci i stoljećima je bila duhovno središte stanovnika ovog dijela grada.
Naziv Tulekova džamija potiče od poznate mlinarske porodice Tulek, koja je generacijama brinula o njenom održavanju i očuvanju.
Naselje Novoselija počelo se razvijati krajem 16. vijeka, kada su se na ovom području naselile porodice koje su se sklonile od epidemije kuge. U tom periodu nastala je i Hadži Zulfikarova džamija, iako pojedini historijski izvori navode da je današnja građevina podignuta oko 1760. godine na mjestu starijeg vjerskog objekta. Zbog toga se u literaturi mogu pronaći različiti podaci o godini njene izgradnje.
Tokom više od tri vijeka džamija je predstavljala važno mjesto okupljanja vjernika i jedan od prepoznatljivih simbola Novoselije.
Tulekova džamija pripadala je tipu tradicionalnih bosanskih džamija sa otvorenim trijemom, četverovodnim krovom i drvenom munarom. Građena je na gotovo kvadratnoj osnovi, dimenzija približno sedam sa sedam metara, pri čemu su obredni prostor i trijem bili objedinjeni jedinstvenim krovom.
Njena jednostavna arhitektura, skladne proporcije i upotreba drveta bili su karakteristični za manje gradske džamije osmanskog perioda u Bosni i Hercegovini.
Jedna od zanimljivosti Hadži Zulfikarove džamije jeste činjenica da nije imala vlastiti harem, jer se nalazila na veoma maloj parceli. Zbog toga su se ukopi vjernika obavljali u haremu obližnje Hadži Kurdove džamije, koja se nalazi nedaleko od Tulekove džamije.
Uz samu džamiju sačuvan je samo jedan stari muški nišan sa turbanom, koji podsjeća na njenu višestoljetnu historiju.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini Hadži Zulfikarova džamija spaljena je 17. maja 1993. godine. U požaru su uništeni krov, drvena munara i trijem, dok su zidovi pretrpjeli teška oštećenja.
Već 2003. godine mjesto i ostaci Tulekove džamije proglašeni su nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, nakon čega je započela njena obnova. Rekonstrukcija je uspješno završena, a obnovljena džamija svečano je otvorena 18. juna 2005. godine, kao jedna od prvih obnovljenih banjalučkih džamija nakon rata.
Danas Hadži Zulfikarova ili Tulekova džamija predstavlja važan dio kulturno-historijskog nasljeđa Banje Luke. Smještena u mirnom ambijentu Novoselije, uz rijeku Vrbas i u blizini drugih historijskih džamija Gornjeg Šehera, svjedoči o višestoljetnom razvoju ovog dijela grada.
Za posjetioce koji žele upoznati islamsku arhitekturu i bogatu historiju Banje Luke, Tulekova džamija predstavlja vrijednu destinaciju. Njena priča o nastanku, razaranju i obnovi simbolizuje očuvanje kulturne baštine i kontinuitet vjerskog života u gradu.
Naselje Novoselija u Banjoj Luci počinje se razvijati kada se stanovništvo iz okolnih područja, prema predanju zbog kuge, naseljava na prostoru današnjeg džemata.
Hadži Zulfikar gradi džamiju u Novoseliji. Džamija pripada tipu bosanskih džamija sa otvorenim trijemom, četverovodnim krovom i drvenom munarom. Po svom dobrotvoru nazvana je Hadži Zulfikarova džamija.
%20(1).webp)
Džamiju održava poznata banjalučka mlinarska porodica Tulek, zbog čega u narodu postaje poznata kao Tulekova džamija, naziv koji se zadržao do danas.
Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini džamija je spaljena i teško oštećena. Uništeni su krov, munara i trijem, dok su zidovi pretrpjeli velika oštećenja.
%20(1).webp)
Mjesto i ostaci Tulekove džamije proglašeni su nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, nakon čega je započela njena obnova.
Završena obnova i izgradnja džamije.
%20(1).webp)
.webp)
Hadži Zulfikar ostao je upamćen kao jedna od značajnih ličnosti osmanskog perioda u Bosni, čije se ime i danas povezuje sa vakufskim nasljeđem, pobožnošću i brigom za zajednicu. Njegov rad nije bio usmjeren samo na vlastiti ugled, već i na stvaranje trajnih dobara koja će služiti ljudima kroz generacije. U vremenu velikih društvenih promjena nastojao je ostaviti vidljiv trag kroz dobrotvorne aktivnosti, podršku vjerskom životu i razvoj mjesta u kojem je djelovao. Nasljeđe Hadži Zulfikara ogleda se u vrijednostima koje su nadživjele njegovo doba. Njegovo ime sačuvano je u lokalnoj tradiciji kao simbol odgovornosti, ugleda i posvećenosti općem dobru. Priče o njemu svjedoče o važnosti obrazovanja, humanosti i ulaganja u zajednicu. Upravo zbog toga Hadži Zulfikar zauzima posebno mjesto u kulturnom i historijskom pamćenju Bosne i Hercegovine.
Kontaktirajte nas putem linkova ispod ili nas posjetite na adresi.
.webp)
Koristi interaktivnu mapu i istraži prirodne lokalitete i istorijske i religijske znamenitosti u okolini.
