Gazanfer - begova (Gazanferija) džamija
Gazanferija džamija predstavlja jedan od najvrijednijih spomenika islamske arhitekture u Banjoj Luci i Bosni i Hercegovini.
Gazanferija džamija predstavlja jedan od najvrijednijih spomenika islamske arhitekture u Banjoj Luci i Bosni i Hercegovini.
Smještena na desnoj obali rijeke Vrbas, u banjalučkom naselju Donji Šeher, Gazanferija džamija predstavlja jedan od najvrijednijih spomenika islamske arhitekture u Banjoj Luci i Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući svojoj bogatoj historiji, jedinstvenoj arhitekturi i kulturnom značaju, danas je nezaobilazna destinacija za posjetioce koji žele upoznati višestoljetno nasljeđe grada.
Izgrađena krajem 16. vijeka, Gazanferija svjedoči o razvoju Banje Luke u vrijeme Osmanskog carstva i ostaje jedan od najprepoznatljivijih simbola islamske kulturne baštine na ovim prostorima.
Džamija nosi ime po svom vakifu Gazanfer-begu, banjalučkom vojvodi i zaimu koji je ostvarivao godišnje prihode veće od 20.000 akči. Bio je savremenik i blizak saradnik Ferhad-paše Sokolovića, jednog od najznačajnijih osmanskih upravitelja Bosne.
Njegovo ime nalazi se među potpisnicima vakufname Ferhad-paše iz 1587. godine, što potvrđuje njegov značajan položaj u tadašnjem društvenom i političkom životu Banje Luke. Upravo zahvaljujući njegovom vakufu nastala je džamija koja i danas nosi njegovo ime.
Pretpostavlja se da je prvobitna Gazanferija džamija bila pokrivena velikom kupolom, karakterističnom za reprezentativne osmanske džamije tog perioda. Nakon kasnijih obnova dobila je prepoznatljivu unutrašnju drvenu kupolu i četverostrešni krov, dok je kamena munara izvedena jednostavno, bez bogatih dekorativnih elemenata i stalaktitnih ukrasa.
Posebnu vrijednost kompleksa čine dva kamena turbeta smještena uz sam ulaz u džamijsko dvorište. Turbeta su međusobno povezana drvenom kapijom, stvarajući jedinstvenu arhitektonsku kompoziciju koja ostavlja snažan utisak na svakog posjetioca.
Dvorište Gazanferija džamije zatvaraju dva gotovo identična kamena turbeta, izgrađena istom tehnikom i jednakih dimenzija. Iako natpisi nisu sačuvani, smatra se da je u jednom od njih sahranjen Gazanfer-beg, dok se u drugom nalaze njegovi sinovi.
Istaknuti historičar Alija Bejtić opisao je ovaj kompleks kao jedno od najzanimljivijih kompozicionih rješenja u Bosni i Hercegovini. Posmatrajući turbeta, kapiju između njih i džamiju u pozadini, posjetilac stiče utisak da stoji ispred ulaznih kula srednjovjekovne tvrđave, a ne pred sakralnim objektom. Upravo ta neobična vizura čini Gazanferiju jedinstvenom među banjalučkim džamijama.
U haremu Gazanferija džamije nalazi se prostrano mezarje u kojem su ukopani članovi brojnih uglednih banjalučkih porodica. Ovdje su ukopane i neke od najvažnijih ličnosti Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, među kojima su:
* reisu-l-ulema Ibrahim-ef. Maglajlić,
* muftija Abdulah-ef. Moranjkić,
* muftija i šerijatski kadija Sadik-ef. Džumhur,
* hafiz Omer-ef. Džin, dugogodišnji imam ove džamije.
Zbog svog historijskog i duhovnog značaja, harem predstavlja važan dio kulturne baštine grada.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini Gazanferija džamija je 4. jula 1993. godine minirana i potpuno srušena. Time je Banja Luka izgubila još jedan vrijedan spomenik svoje višestoljetne historije.
Obnova džamije započela je 2003. godine, kada su ostaci kompleksa proglašeni nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Rekonstrukcija je izvedena s ciljem očuvanja izvornog izgleda objekta, čime je Gazanferija ponovo postala mjesto molitve, okupljanja i kulturnog identiteta.
U sklopu obnovljenog kompleksa danas djeluje biblioteka "Muftija Mehmed-ef. Zahirović", koja čuva vrijednu zbirku orijentalnih rukopisa, islamske literature i druge značajne bibliotečke građe. Ova zbirka predstavlja važan izvor za istraživanje historije, kulture i tradicije Bosne i Hercegovine.
Danas Gazanferija džamija predstavlja jednu od najznačajnijih znamenitosti Banje Luke i nezaobilaznu lokaciju za sve koji žele upoznati bogatu istoriju grada. Mirno dvorište, očuvana turbeta, autentična arhitektura i pogled na Vrbas stvaraju poseban ambijent koji spaja duhovnost, istoriju i kulturno nasljeđe.
Bez obzira dolazite li kao turista, istraživač kulturne baštine ili vjernik, posjeta Gazanferija džamiji pruža priliku da upoznate jedan od najvažnijih simbola islamske tradicije Banje Luke i Bosne i Hercegovine.
Krajem šesnaestog vijeka džamiju je dao izgraditi Gazanfer - beg.
Porušena kupola od turske cigle nakon čega je prekrivena četvorovodnim drvenim krovom za vrijeme osmanlija.

Postavljena preventivna potporna nakon zemljotresa 1969. godine koji je pogodio Banjaluku.

Džamija je srušena tokom građanskog rata 4. jula 1993.godine.

Započeti su radovi na obnovi Gazanfer-begove džamije.

Završena obnova Gazanfer-begove džamije.



Gazanfer-beg bio je istaknuti osmanski službenik u Banjoj Luci krajem XVI vijeka, savremenik i saradnik Ferhad-paše Sokolovića. Bio je banjalučki vojvoda i zaim, odnosno posjednik velikog timara, a njegovi godišnji prihodi procjenjivali su se na 20.000 do 99.000 akči. Gazanfer-beg bio je i jedan od svjedoka i supotpisnika Ferhad-pašine vakufname iz 1578. godine, što potvrđuje njegov značaj u tadašnjem životu Banje Luke. Njegovo ime najviše je ostalo povezano sa Gazanfer-begovom džamijom, poznatom kao Gazanferija, koju je podigao krajem XVI vijeka na desnoj obali Vrbasa. Tačna godina izgradnje nije sačuvana, ali istorijski izvori je smještaju u period kraja XVI, odnosno početka XVII vijeka. Uz džamiju su se nalazili mekteb i turbe, a Gazanfer-beg je za njihov vakuf ostavio i zemljišne posjede. Njegova zadužbina predstavljala je važan dio razvoja tadašnje Banje Luke i mahale koja je po njemu dobila ime. Gazanfer-begova džamija je 4. jula 1993. godine minirana i do temelja srušena, a nakon više decenija započela je njena obnova. Sa obnovljene munare ponovo se čuo ezan, čime je obnovljen i vjerski život ovog istorijskog mjesta.
Kontaktirajte nas putem linkova ispod ili nas posjetite na adresi.

Koristi interaktivnu mapu i istraži prirodne lokalitete i istorijske i religijske znamenitosti u okolini.
