Hasan - defterdarova (Arnaudija) džamija
Džamija Hasana defterdara ili Arnaudija džamija predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika islamske arhitekture u Banjoj Luci i Bosni i Hercegovini.
Džamija Hasana defterdara ili Arnaudija džamija predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika islamske arhitekture u Banjoj Luci i Bosni i Hercegovini.
Džamija Hasana defterdara ili Arnaudija džamija predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika islamske arhitekture u Banjoj Luci i Bosni i Hercegovini. Izgrađena krajem 16. vijeka, zajedno sa Ferhadija džamijom činila je vrhunac osmanskog graditeljstva u gradu. Zahvaljujući skladnim proporcijama, bogatoj umjetničkoj dekoraciji i jedinstvenim arhitektonskim detaljima, Arnaudija je stoljećima zauzimala posebno mjesto među najvrijednijim kulturno-historijskim spomenicima Bosne i Hercegovine.
Smještena u neposrednoj blizini tvrđave Kastel i centra grada, danas predstavlja važnu turističku atrakciju i nezaobilaznu destinaciju za sve koji žele upoznati bogatu historiju Banje Luke.
Arnaudija džamiju dao je sagraditi Hasan defterdar, ministar finansija Bosanskog pašaluka i bliski saradnik Ferhad-paše Sokolovića. Bio je jedan od potpisnika poznate Ferhad-pašine vakufname, a prema istorijskim izvorima vjerovatno je bio albanskog porijekla. Upravo zbog toga narod je džamiju nazvao Arnaudija, jer je riječ arnaut u osmanskom periodu označavala Albanca. Džamija je izgrađena 1594. ili 1595. godine i ubrzo je postala jedan od najreprezentativnijih sakralnih objekata u Banjoj Luci.
Po svojim stilskim karakteristikama Arnaudija džamija pripada grupi jednoprostornih džamija sa centralnom kupolom i tri manje kupole iznad trijema. Iako nije među najvećim džamijama iz tog perioda, odlikuje se izuzetnom harmonijom, elegantnim proporcijama i vrhunskom obradom kamena. Njena arhitektura u velikoj mjeri inspirisana je Ferhadija džamijom, zbog čega se Arnaudija često naziva "mlađom sestrom Ferhadije". Ova sličnost vidi se u rasporedu prostora, oblikovanju kupole i bogato obrađenim arhitektonskim detaljima.
Jedna od najprepoznatljivijih osobina Arnaudija džamije bio je akšam-taš, mali kameni minaret smješten odvojeno od glavne zgrade, odmah uz ulaz u džamijsko dvorište.
Sa ovog podija mujezin je učio ezan za akšam-namaz, a po potrebi i za druge dnevne namaze kada nije mogao na vrijeme stići do glavne munare. Ovakvo arhitektonsko rješenje veoma je rijetko i predstavlja posebnost po kojoj je Arnaudija bila poznata širom Bosne i Hercegovine.
Uz džamiju je bilo izgrađeno turbe u kojem su sahranjeni njen osnivač Hasan defterdar i njegova supruga. Ovaj memorijalni objekat predstavljao je važan dio džamijskog kompleksa i svjedočio o značaju vakifa koji je ostavio dubok trag u razvoju Banje Luke.
Posebnu vrijednost imala je i javna česma izgrađena izvan džamijskog dvorišta. Za razliku od mnogih drugih vakufskih česmi tog vremena, bila je namijenjena svim stanovnicima grada, bez obzira na vjersku pripadnost, što govori o njenoj društvenoj i humanitarnoj ulozi.
Unutrašnjost Arnaudija džamije bila je poznata po bogatoj umjetničkoj dekoraciji. Posebno se izdvajao minber izrađen od fino obrađenog i brušenog mermera, dok su zidovi i kupola bili ukrašeni vrijednim ornamentalnim i kaligrafskim motivima.
Nakon zemljotresa 1969. godine izvršeni su konzervatorski radovi tokom kojih su uklonjeni pojedini kasniji slojevi dekoracije. Džamija je tada uređena u bijelim i plavim tonovima, dok su kaligrafski natpisi izvedeni zlatnom bojom. Mihrab i minber oslikani su po uzoru na Ferhadija džamiju, koristeći kombinaciju plavih i crvenih nijansi.
Arnaudija džamija je tokom rata u Bosni i Hercegovini 7. maja 1993. godine minirana i potpuno srušena, zajedno sa Ferhadijom i brojnim drugim historijskim džamijama u Banjoj Luci.
Prije njenog rušenja bila je pod zaštitom države još od 1950. godine, a zbog izuzetne kulturne i istorijske vrijednosti nalazila se i na listi spomenika predloženih za svjetsku baštinu UNESCO-a. Nakon dugogodišnjih priprema započela je obnova džamije, izvedena na osnovu sačuvane dokumentacije i originalnih kamenih elemenata. Obnovljena Arnaudija svečano je otvorena 7. maja 2024. godine, čime je Banja Luka vratila jedan od svojih najvažnijih kulturno-istorijskih simbola.
Danas je Arnaudija džamija jedna od najznačajnijih znamenitosti Banje Luke i nezaobilazna stanica za ljubitelje historije, arhitekture i kulturne baštine. Njena blizina tvrđavi Kastel, Ferhadija džamiji i drugim istorijskim lokalitetima čini je važnim dijelom turističke ponude grada.
Posjeta Arnaudiji pruža priliku da se upozna vrhunsko osmansko graditeljstvo, bogata historija Banje Luke i priča o obnovi jednog od najljepših spomenika islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini.
Hasan defterdar podiže džamiju u Banjoj Luci.

Arnaudija dobija status zaštićenog kulturnog dobra.

Džamija pretrpjela oštećenja u velikom banjalučkom zemljotresu.

Arnaudija je 7. maja minirana i srušena u toku građanskog rata.

Mjesto i ostaci kompleksa proglašeni nacionalnim spomenikom.

22. aprila položen kamen temeljac za obnovu.

Završena izgradnja obnovljenog objekta.

7. maja Arnaudija ponovo otvorila vrata vjernicima i građanima.



Hasan defterdar bio je jedan od istaknutih osmanskih službenika u Banjoj Luci krajem XVI vijeka i ministar finansija Bosanskog pašaluka u vrijeme Ferhad-paše Sokolovića. Bio je njegov bliski saradnik, prijatelj i jedan od potpisnika Ferhad-pašine vakufname. Njegovo ime ostalo je trajno povezano sa razvojem tadašnje Banje Luke, posebno prostora Donjeg Šehera, gdje je podigao svoju najpoznatiju zadužbinu – džamiju Hasana defterdara, danas poznatu kao Arnaudija. Džamija je izgrađena 1594/1595. godine, u klasičnom osmanskom stilu, nedaleko od Ferhadije, kao dio tadašnjeg urbanog razvoja grada. Bila je prepoznatljiva po skladnoj kupoli, kamenoj munari i bogato oblikovanom kompleksu. Hasan defterdar tako je iza sebe ostavio značajan trag u istoriji Banje Luke, a njegova zadužbina vijekovima je predstavljala jedno od važnih mjesta vjerskog, kulturnog i urbanog života grada. Iako je džamija teško stradala i porušena 7. maja 1993. godine, njeno istorijsko nasljeđe nije nestalo. Nakon više decenija, Arnaudija je obnovljena i 2024. godine ponovo otvorena, čime je ime njenog vakifa Hasana defterdara ponovo postalo dio živog kulturnog i istorijskog nasljeđa Banje Luke.
Kontaktirajte nas putem linkova ispod ili nas posjetite na adresi.

Koristi interaktivnu mapu i istraži prirodne lokalitete i istorijske i religijske znamenitosti u okolini.
