Katedrala Svetog Bonaventure

Katedrala sv. Bonaventure u Banjoj Luci – savremena katolička katedrala prepoznatljive arhitekture, posvećena 2001. godine.

Religion
Katoličanstvo
500m
center
Opened
8-18h
Capacity
220 ljudi

Katedrala sv. Bonaventure, jedna od najprepoznatljivijih katoličkih sakralnih građevina u Banjoj Luci, u narodu je dugo bila poznata kao „Biskupova crkva“, jer nikada nije bila župna crkva. Prvobitna katedrala izgrađena je u periodu 1885–1887. godine na tadašnjem predjelu zvanom „Polje“, koji u to vrijeme još nije bio naseljen. Bila je podignuta u gotskom stilu i ukrašena drvenim oltarima tirolske izrade, ali je zbog ograničenja austro-ugarskih vlasti morala imati skromne dimenzije.

Oštećenja u velikom banjalučkom zemljotresu 1969. godine bila su toliko velika da se crkva morala potpuno srušiti. Nova katedrala izgrađena je na istom mjestu 1972–1973, prema projektu arhitekte Matasovića, sa simbolikom „šatora“ — starozavjetnog znaka Božje prisutnosti, ali i realnosti života Banjalučana koji su nakon potresa privremeno boravili pod šatorima. Prva misa u novoj katedrali služena je na Božić 1973.

Katedrala je vremenom dobila svoj današnji izgled: 1987. godine obložena je kamenom (vinkuran iz Pazina), a portal su ukrasila dva kamena bareljefa kipara Viktora Plestenjaka. Zvonik, visok 42 metra i opremljen pet zvona različitih težina, podignut je 1990–1991. Unutrašnje uređenje dovršeno je 2001. godine.

Posebnu umjetničku vrijednost čine vitraži akademskog slikara Ive Dulčića, koji prikazuju simbole evanđelista, Kristovo uskrsnuće i lik sv. Bonaventure. U katedrali se nalaze i mozaici Rudija Slačale te tabernakul u obliku zlatne kugle, rad kipara Jure Žaje. Orgulje, izrađene još 1886. u Njemačkoj, obnovljene su i postavljene 2002. godine.

Desno od ulaza smještena je spomen-kapelica blaženog Ivana Merza, čiji su zemni ostaci nekada počivali u zagrebačkom Mirogoju. Katedralu i kapelicu 2003. godine posjetio je papa Ivan Pavao II. prilikom proglašenja Ivana Merza blaženim, a tom prilikom darovao je kip uskrslog Krista koji danas stoji ispred hrama.

Katedrala sv. Bonaventure danas je jedno od ključnih mjesta katoličke zajednice u Banjoj Luci i značajna sakralna i kulturno-istorijska znamenitost grada, koju posjećuju vjernici i turisti.

Show more
Kralja Petra I Karađorđevića 80
Kralja Petra I Karađorđevića 80
500m
centers

Sveti Bonaventura

Sveti Bonaventura, poznat i kao „serafski naučitelj“, bio je jedan od najznačajnijih teologa i mistika srednjeg vijeka. Rođen je 1221. godine u Bagno Regiju u Italiji, u uglednoj porodici, a predanje kaže da je kao dijete čudesno ozdravio po zagovoru Svetog Franje Asiškog. Obrazovanje je stekao na čuvenom Univerzitetu u Parizu, gdje je doktorirao filozofiju i teologiju, nakon čega je stupio u franjevački red i uzeo ime Bonaventura. Istakao se izuzetnom mudrošću, skromnošću i duhovnom snagom, pa je 1257. godine izabran za generala čitavog franjevačkog reda, koji je vodio gotovo dvije decenije. Tokom službe je ujedinio razdvojena bratstva, podstakao obrazovanje, uredio pravila reda i širio duh Svetog Franje širom Evrope. Papa Grgur X imenovao ga je kardinalom 1273. godine, a već sljedeće godine Bonaventura je preminuo u Lionu, gdje je i sahranjen. Crkva ga danas slavi kao jednog od svojih najučenijih svetaca. Sveti Bonaventura posebno je poznat po svojoj dubokoj pobožnosti Srcu Isusovu. U svojim djelima naglašava da otvoreno Srce Hristovo otkriva Božiju ljubav i milosrđe, pozivajući vjernike na predanje, zahvalnost i unutrašnju obnovu. Njegova djela, među kojima se ističu Put duše k Bogu i Tajanstveni čokot, smatraju se remek-djelima hrišćanske mistike i duhovnosti. Zbog svoje blagosti, znanja i ljubavi prema bližnjima, savremenici su ga opisivali kao čovjeka koji „osvaja srca“, a istorija mu je s pravom dodijelila naslov doctor seraphicus – serafski naučitelj.

Short film

No items found.