Hadži Omerova (Dolačka) džamija
Hadži Omerova, poznata i kao Dolačka džamija, nalazi se u banjalučkom naselju Dolac, u blizini tvrđave Kastel.
Hadži Omerova, poznata i kao Dolačka džamija, nalazi se u banjalučkom naselju Dolac, u blizini tvrđave Kastel.
Hadži Omerova džamija, poznata i kao Dolačka džamija, nalazi se u banjalučkom naselju Dolac, u podgrađu tvrđave Kastel. Predstavlja jedan od najznačajnijih historijskih i kulturnih spomenika islamske baštine u Banjoj Luci. Tokom više od četiri vijeka bila je mjesto okupljanja vjernika i važan dio života nekadašnje Dolačke mahale.
Zahvaljujući svojoj dugoj historiji, autentičnoj arhitekturi i kulturnom značaju, Hadži Omerova džamija danas zauzima posebno mjesto među znamenitostima Banje Luke.
Tačna godina izgradnje nije sa sigurnošću utvrđena. Prema većini historijskih izvora, džamija je podignuta oko 1618. godine, jer se ime njenog osnivača nalazi u vakufnami Sefer-spahije iz iste godine. Pojedini autori navode da je izgrađena nešto kasnije, 1686. godine, ali se period početka 17. vijeka smatra najvjerovatnijim vremenom njenog nastanka.
Džamija je izgrađena u vrijeme intenzivnog razvoja Banje Luke, kada su nastajale nove mahale i brojni vakufski objekti koji su oblikovali izgled grada.
Hadži Omerova džamija pripadala je tipu tradicionalnih bosanskih džamija sa drvenom munarom, četverovodnim krovom i otvorenim trijemom. Trijem se oslanjao na drvene stubove povezane drvenim lukovima, dok je jedan njegov dio imao sprat sa kojeg se spoljnim stepeništem pristupalo mahfilu.
Ovakav način gradnje bio je karakterističan za manje gradske džamije iz osmanskog perioda i predstavlja vrijedan primjer tradicionalne bosanske sakralne arhitekture.
Uz džamiju se nalazi prostrani harem koji se počeo formirati ubrzo nakon njene izgradnje. U njemu se nalazi veliki broj starih i novijih nišana, među kojima su posebno vrijedni primjerci bogato obrađenih kamenih bašluka koji svjedoče o višestoljetnoj historiji Dolačke mahale.
Zbog svoje historijske, arhitektonske i kulturne vrijednosti, mjesto i ostaci Hadži Omerove džamije proglašeni su nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2003. godine.
Hadži Omerova džamija je tokom rata u Bosni i Hercegovini zapaljena i srušena u septembru 1993. godine. Ubrzo nakon toga uklonjeni su i preostali ostaci građevine, čime je nestao jedan od najstarijih vjerskih objekata u ovom dijelu Banje Luke.
Nakon rata započela je njena obnova, a obnovljena džamija svečano je otvorena 14. jula 2007. godine. Rekonstrukcijom je ovom historijskom lokalitetu vraćena njegova duhovna i kulturna uloga, iako obnovljeni objekat nije u potpunosti identičan izvornom izgledu.
Danas je Hadži Omerova ili Dolačka džamija važan dio kulturno-historijskog nasljeđa Banje Luke. Njena lokacija u blizini tvrđave Kastel i centra grada čini je lako dostupnom posjetiocima koji žele upoznati bogatu historiju grada i njegovu islamsku baštinu.
Posjeta ovoj džamiji pruža priliku da se upozna jedan od najstarijih sačuvanih džematskih lokaliteta u Banjoj Luci i da se doživi dio istorije grada koji je, uprkos brojnim razaranjima, sačuvan i prenesen budućim generacijama.
Izgradnja džamije u naselju Dolac
Prema popisu mahala iz 1851. godine, Dolac je imao 29 kuća. To svjedoči o postojanju organizovane mahale oko džamije i njenom značaju u tadašnjem urbanom životu Banje Luke.
.webp)
Zbog dotrajalosti objekta Hadži Omerova džamija je renovirana tokom 1968. i 1969. godine.
.webp)
Tokom rata u Bosni i Hercegovini džamija je minirana i zapaljena 9. septembra 1993. godine.
.webp)
Godinu dana nakon uništenja, u septembru 1994. godine, svi preostali ostaci džamije uklonjeni su i odvezeni na smetljište.
%20(1).webp)
Mjesto i ostaci graditeljske cjeline Hadži Omerove ili Dolačke džamije proglašeni su nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Nakon više od deset godina od uništenja, džamija je obnovljena i svečano otvorena 14. jula 2007. godine.
.webp)
.webp)
.webp)
Hadži Omer bio je stanovnik Banje Luke s početka XVII stoljeća, čije je ime ostalo trajno povezano s historijom grada i razvojem njegovog vjerskog i urbanog prostora. Njegovo ime sačuvano je u vakufnami Sefer-spahije iz 1618. godine, jednom od važnih historijskih dokumenata o razvoju Banje Luke u osmanskom periodu. Hadži Omer se u ovom dokumentu navodi među potpisnicima, a historičari na osnovu dostupne dokumentacije pretpostavljaju da je upravo on bio osnivač džamije u današnjem naselju Dolac, koja je kasnije postala poznata kao Hadži Omerova, odnosno Dolačka džamija. Iako o njegovom životu, porijeklu i ličnoj historiji nema mnogo sačuvanih podataka, njegovo ime ostalo je zapisano kroz vakuf i građevinu koja je stoljećima nosila njegovo ime. Na taj način Hadži Omer predstavlja dio generacije ljudi koji su svojim vakufima oblikovali vjerski, društveni i urbani život Banje Luke početkom XVII stoljeća.
Kontaktirajte nas putem linkova ispod ili nas posjetite na adresi.
.webp)
Koristi interaktivnu mapu i istraži prirodne lokalitete i istorijske i religijske znamenitosti u okolini.
