Crkva Vaznesenja Gospodnjeg
Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Kolima, nedaleko od Banje Luke, jedna je od najznačajnijih pravoslavnih svetinja ovog kraja.
Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Kolima, nedaleko od Banje Luke, jedna je od najznačajnijih pravoslavnih svetinja ovog kraja.
Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Kolima, nedaleko od Banje Luke, jedna je od najznačajnijih pravoslavnih svetinja ovog kraja. Smještena u srcu Koљanske parohije, predstavlja mjesto molitve, okupljanja i očuvanja duhovnog i kulturnog identiteta stanovništva više od dva vijeka. Posebnu vrijednost ovog lokaliteta čini činjenica da se u crkvenoj porti nalaze dvije svetinje – stara crkva brvnara, jedan od najstarijih drvenih hramova u okolini Banje Luke, i sadašnji kameni hram Vaznesenja Gospodnjeg.
Koljanska parohija ubraja se među najstarije pravoslavne parohije banjalučkog kraja. Još krajem 19. vijeka obuhvatala je više od 220 domaćinstava i gotovo 2.000 vjernika, što govori o njenom velikom značaju za ovaj dio Krajine.
Na prostoru današnje porte najprije je postojala stara crkva brvnara koja je vijekovima bila duhovni centar sela Kola i okolnih naselja. Upravo oko nje okupljao se narod u najtežim istorijskim periodima, čuvajući vjeru, običaje i zajedništvo.
Po blagoslovu episkopa banjalučkog Vasilija Popovića, izgradnja sadašnje Crkve Vaznesenja Gospodnjeg započela je 1924/1925. godine. Hram je građen prema projektu koji je prvobitno bio namijenjen za Sabornu crkvu Svete Trojice u Banjoj Luci, zbog čega predstavlja jedno od arhitektonski najvrijednijih seoskih pravoslavnih zdanja u ovom dijelu Republike Srpske.
Crkva je zidana od kamena koji su mještani vadili u neposrednoj blizini sela, dok su pijesak, kreč i drugi građevinski materijal dopremani dobrovoljnim radom stanovništva. Zahvaljujući velikoj slozi naroda, hram je završen 1935. godine, a njegovo osvećenje okupilo je više od dvije hiljade vjernika iz Kola, Banje Luke i okolnih mjesta.
Tokom Drugog svjetskog rata i u poslijeratnom periodu crkva i parohija prolazile su kroz brojna iskušenja. Uprkos pritiscima tadašnjih vlasti, narod Kola ostao je privržen svojoj crkvi, redovno se okupljajući na bogosluženjima i čuvajući pravoslavnu tradiciju.
Posebno se pamti događaj iz 1953. godine kada su mještani zajednički zaštitili svog sveštenika i omogućili nesmetano održavanje bogosluženja, potvrđujući koliko je crkva bila važan dio njihovog života.
Od osamdesetih godina prošlog vijeka započinje intenzivna obnova hrama i čitavog crkvenog kompleksa. Obnovljen je parohijski dom, uređena porta, izgrađena crkvena sala, saniran hram i uređena njegova unutrašnjost.
Godine 2013. Koljanska parohija primila je izuzetan duhovni dar – dio rize Svete Petke, donesen iz rumunskog grada Jašija, gdje se čuvaju njene svete mošti. Ovaj događaj predstavlja jedan od najznačajnijih trenutaka u novijoj istoriji parohije.
Danas se u okviru parohije nalaze i kapela Svetog velikomučenika Pantelejmona, kapela Svetih apostola Petra i Pavla, parohijski dom, crkvena sala i prostorija za prisluživanje svijeća, čime je kompleks postao važno mjesto duhovnog i društvenog života sela.
Danas Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Kolima nastavlja svoju višedecenijsku misiju okupljanja vjernika kroz redovna bogosluženja, krštenja, vjenčanja, parastose i velike crkvene praznike. Zahvaljujući bogatoj istoriji, očuvanoj staroj crkvi brvnari i brojnim obnovama, predstavlja jednu od najznačajnijih pravoslavnih svetinja banjalučkog kraja i nezaobilazno mjesto za sve koji žele upoznati duhovnu i kulturnu baštinu ovog područja.
U Kolima je podignuta stara drvena crkva brvnara koja postaje prvi duhovni centar Koљanske parohije.

Počinje izgradnja današnje Crkve Vaznesenja Gospodnjeg prema projektu prvobitno namijenjenom Sabornom hramu u Banjoj Luci.

Završena je izgradnja kamenog hrama, koji je svečano osvećen uz prisustvo više od 2.000 vjernika.

Završena je izgradnja prvog kamenog parohijskog doma koji postaje sjedište parohije.

Tokom Drugog svjetskog rata parohijski dom je spaljen i teško razoren, dok je crkva ostala mjesto okupljanja i nade za vjerni narod.

Dolaskom protojereja Zdravka Trifunovića započinje velika obnova crkvenog kompleksa i izgradnja novog parohijskog doma.

Izgrađena je i osvećena moderna crkvena sala, zadužbina velikog ktitora Ilije Trubajića.

Izvršena je temeljna sanacija hrama, uređena unutrašnjost, postavljen mermerni pod i obnovljena fasada.

Osvećena je prostorija za prisluživanje svijeća, čime je dodatno upotpunjen crkveni kompleks i uslovi za vjernike.



Vaznesenje Gospodnje, u narodu poznato kao Spasovdan, jedan je od dvanaest najvećih praznika Srpske pravoslavne crkve i obilježava se četrdeset dana nakon Vaskrsa. Ovim praznikom proslavlja se događaj kada se Isus Hristos, nakon vaskrsenja i četrdesetodnevnog boravka među učenicima, vaznio na nebo sa Maslinske gore, obećavši da će poslati Duha Svetoga. Vaznesenje simbolizuje Hristovu pobjedu nad smrću, završetak Njegove zemaljske misije i početak širenja hrišćanstva kroz apostole. Spasovdan je praznik nade, spasenja i vječnog života, a brojne crkve širom Republike Srpske i Srbije upravo njemu su posvećene kao svojoj hramovnoj slavi. Vjernici ga obilježavaju Svetom liturgijom, litijama i zajedničkom molitvom, podsjećajući se na značaj vjere, jedinstva i Hristovog obećanja da će uvijek biti sa svojim narodom.
%20(1).webp)
Koristi interaktivnu mapu i istraži prirodne lokalitete i istorijske i religijske znamenitosti u okolini.
